Kao dio međunarodne suradnje u okviru projekta DigiArcheoSpace, provedeno je istraživanje s 20 sudionika sa sveučilišta i institucija iz Bugarske, Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Turske s ciljem identifikacije najvažnijih digitalnih alata i metoda koji oblikuju suvremenu arheologiju. Sudionici su uključivali stručnjake, istraživače, studente i nastavnike koji aktivno djeluju u području arheologije i kulturne baštine.

Rezultati istraživanja poslužili su kao temelj za razvoj specijaliziranog vodiča posvećenog digitalnoj arheologiji u visokom obrazovanju. Vodič su izradili stručnjaci iz područja, a preveden je na sve partnerske jezike kako bi se osigurala dostupnost i razmjena znanja između zemalja partnera.

Namijenjen posebno nastavi arheologije na sveučilišnoj razini, vodič predstavlja praktičan resurs za predavače, nastavnike, istraživače i studente. Pruža pregled ključnih digitalnih metoda i tehnologija koje su sve važnije u arheološkim istraživanjima, dokumentiranju, analizi, očuvanju i javnom predstavljanju kulturne baštine.

Uz vodič, projektni tim razvio je i obrazovni film koji se sastoji od šest kratkih video segmenata posvećenih šestim identificiranim digitalnim alatima i metodama. Videi prikazuju praktične primjere, radne procese i primjenu digitalnih tehnologija u arheologiji, čineći složene koncepte pristupačnijima i lakšima za integraciju u nastavu i učenje. Zajedno s vodičem, ovi audiovizualni materijali pružaju nastavnicima gotove resurse za suvremeno obrazovanje u arheologiji.

Istraživanje je identificiralo sljedeće kao najvažnije digitalne alate i metode u suvremenoj arheologiji:

Dvanaest identificiranih digitalnih alata i metoda za dokumentiranje i predstavljanje kulturne baštine u arheologiji

  1. Fotogrametrija i 3D modeliranje – izrada detaljnih 3D modela artefakata, struktura i arheoloških lokaliteta na temelju fotografija.
  2. Geografski informacijski sustavi (GIS) – prostorna analiza, kartiranje i integracija više slojeva arheoloških podataka.
  3. Upravljanje i kuriranje podataka – razvoj strukturiranih baza podataka i digitalnih repozitorija za očuvanje i dijeljenje istraživačkih podataka.
  4. Daljinska istraživanja i zračne tehnologije – korištenje satelitskih snimaka, dronova i LiDAR tehnologije za otkrivanje i mapiranje arheoloških lokaliteta.
  5. Digitalno objavljivanje i otvoreni pristup – objavljivanje istraživačkih rezultata i skupova podataka na internetu radi veće dostupnosti i ponovne uporabe.
  6. Mobilno prikupljanje terenskih podataka – korištenje tableta i mobilnih aplikacija za standardizirano digitalno bilježenje tijekom iskopavanja i terenskih istraživanja.
  7. Geofizičke metode istraživanja – tehnologije poput georadara (GPR) i magnetometrije za neinvazivno istraživanje podzemnih struktura.
  8. Virtualna i proširena stvarnost (VR/AR) – digitalna rekonstrukcija i vizualizacija arheoloških lokaliteta i objekata u svrhu edukacije i javne prezentacije.
  9. Umjetna inteligencija i strojno učenje – automatizirana analiza, prepoznavanje uzoraka i klasifikacija arheoloških materijala.
  10. Digitalna epigrafika – primjena RTI i 3D skeniranja za dokumentiranje natpisa i urezanih površina.
  11. Tehnologije masene spektrometrije – napredne laboratorijske metode za datiranje, određivanje porijekla i analizu ostataka.
  12. Digitalna konzervacija i očuvanje – praćenje i dokumentiranje stanja kulturne baštine i artefakata pomoću digitalnih tehnologija.

Vodič – „Suvremeni alati za dokumentiranje i predstavljanje kulturne baštine u arheologiji“

Više o vodiču i identificiranim digitalnim alatima možete pronaći na stranici „Digitalni alati“.

Film i filmski segmenti- Suvremeni alati za dokumentiranje i predstavljanje kulturne baštine u arheologiji

Od otkrića do objave: zanat modernog arheologa

Edukativni film razvijen je kroz suradnju studenata, nastavnika, istraživača i sveučilišnih profesora u području arheologije i kulturne baštine. Sastoji se od šest kratkih video segmenata te kroz praktične primjere i pristupačna objašnjenja prikazuje ključne digitalne alate i metode korištene u suvremenoj arheologiji. Film je osmišljen kao nastavno i obrazovno sredstvo za visoko obrazovanje, koje podržava integraciju digitalnih tehnologija u arheološku nastavu i akademsku praksu.

Sastoji se od šest segmenata, od kojih je svaki dostupan i za samostalno gledanje.

Svi videozapisi dostupni su na YouTubeu s titlovima na engleskom, bugarskom, hrvatskom, makedonskom i turskom jeziku.